Uspjeh liberalnog centra

Medijska halabuka koja se nadigla oko odluke francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da raspusti nacionalnu skupštinu donijela je piscu ovih redova vrlo sumnjivu utjehu: pokazalo se da nisu samo balkanski političari, »analitičari« i »komentatori« površni, neobaviješteni, kratkovidi i pristrani, već su takvi i evropski – a francuski naročito! Nemoguće je predočiti razmjere institucionalizirane gluposti koja je… (dalje).

Velegradonačelnik

Kako se zahuktava pretpredizborna kampanja za lokalne izbore u oktobru 2024, vrijedi prisjetiti se jednog dokumenta iz kampanje za opšte izbore 2022. Bio je to »Plan razvoja Sarajeva do 2035. godine« koji je, uime Stranke demokratske akcije, predstavio arhitekt Faruk Kapidžić. SDA je, samo ako opet dođe na vlast, obećavala divne stvari: izmještanje željezničke pruge… (dalje).

Jer im se može

»Politički skandali« u Bosni i Hercegovini, naročito oni koji barem kod jednog dijela stanovništva izazivaju moralno zgražanje, liče na zapaljenu slamu: intenzivno gore i kratko traju. Nije bilo drukčije ni sa slučajem dviju studentica Univerziteta u Sarajevu koje su na društvenim mrežama veličale ratnog zločinca. Osim što je ovo »privatno mišljenje« po ko zna koji puta potvrdilo civilizacijski sunovrat jednog balkanskog naroda, afera je dodatno zasoljena istupom ambasadora BiH u Srbiji koji je srbijanskim zvaničnicima zahvalio što su Valentini V. i Slađani T. omogućili nastavak studija u Beogradu. Sasvim očekivano, dio političke klase se usplahirio, ministru vanjskih poslova Elmedinu Konakoviću upućeni su zahtjevi da sankcionira ambasadora Aleksandra Vranješa koga sam nije postavio… i ništa! Priča je već zaboravljena, u očekivanju novog »političkog skandala« (recimo, da se slikama žrtava srpske agresije iz Žepe ilustrira stradanje Srba u akciji »Oluja»)… (dalje).

Protiv razvrata, nego šta!

Vrijedno je pohvale što je Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, svejednako osuđujući održavanje Povorke ponosa u Sarajevu (subota, 24. juna 2023, 18.00), u svome saopštenju/apelu preporučio ovdašnjim muslimanima da izbjegavaju nasilje, naime da se ne suprotstavljaju fizički učesnicima Povorke. Inače, saopštenje se po sadržaju ne razlikuje mnogo od onih koje, u drugim sredinama, izdaju istim povodom hrišćanske crkve različitih denominacija, osim što je piscu ovih redova, premda naviklom na munafikluk svake vrste kada je u pitanju bosanski muslimanski subjekt, uši zaparao poziv vjernicima da se distanciraju od svih aktivnosti »kojima se promovira grijeh i razvrat«… (dalje).

Turski novinari imaju cjepanice

Kada je u martu 1999. NATO počeo bombardirati vojne ciljeve u Srbiji, neki moji francuski poznanici, po intimnom ubjeđenju trockisti, organizirali su po Parizu i ostaloj Francuskoj manje-više nezapažene prosvjede, i bio im je jako čudan moj potpun nedostatak entuzijazma za njihovu osudu ove najnovije manifestacije američkog imperijalizma… (dalje).

Nostalgia australis

Riječ »nostalgija« sastavljena je u XVII. stoljeću od grčkih riječi νόστος (»povratak kući«) i ἄλγος (»tuga«), a dvjesto godina kasnije postala je nezaobilazan trop u romantizmu, kao »čežnja za domom ili zavičajem«. Pored tog prostornog značenja (subjekt čezne za mjestom na kojem se više ne nalazi), riječ će poprimiti i vremensko (subjekt čezne za vremenom u kojem više ne živi)… (dalje).

Milion ljudi za po milion maraka

U opštem siromaštvu u kakvom živi većina građana Bosne i Hercegovine dobro bi došao milion maraka. Ali ne samo jedan milion, pa da se dijeli, nego svakom građaninu po milionče, da onako padne s neba, bez ikakvih uzvratnih obaveza. Ipak, još niko se nije odlučio da pokrene inicijativu »Milion ljudi za po milion maraka«, koja bi se sastojala u tome da građani daju on-line podršku toj ideji… (dalje).

Ima li muslimana u Stavu?

Što u uredništvu magazina Stav misle da je Salman Rushdie britanski pisac iranskog porijekla mene, pravo da kažem, ne iznenađuje previše, jer potvrđuje utisak o niskoj razini opšte kulture koju Stavovi autori nastoje da nadomjeste arogantnom agresivnošću. Rushdie, naravno, nema nikakve veze s Iranom… (dalje).

O morfološkim predviđanjima

Nakon početnog šoka, ruska agresija na Ukrajinu izazvala je u međunarodnoj javnosti mnoštvo komentara među kojima su i prilozi značajnih svjetskih pera sa svih krajeva političkog spektra. Nemali broj komentatora vidi u ruskoj invaziji »inicijalnu kapislu« budućeg raspada Ruske Federacije i uopšte propasti Putinovog nacionalističkog projekta. Tako Yuval Noah Harari, jedan od najčitanijih autora današnjice… (dalje).

Zamislite Grčku…

Pitanje o tome ko može raspravljati i odlučivati o javnim poslovima, tj. onima koji se tiču polisa ili grada-države (τὰ πολιτικά), prvi puta je izrijekom postavljeno u Grčkoj, prije nekih 2500 godina. Veliki mislioci poput Sokrata i Platona smatrali su da tu moć treba da imaju samo oni koji se u javne poslove razumiju, a nipošto svi – upravo kao što ne mogu svi biti kormilari ili tesari. I načelno su se protivili atenskoj demokratiji u kojoj su živjeli, zato što tu svi građani bez razlike odlučuju o javnim poslovima… (dalje).

Ne treba biti Einstein

Navodno je, jedne prilike, u Einsteinov kabinet na Princetonu upao usplahireni asistent da upozori profesora kako je studentima za ispit dao ista pitanja kao i prošle godine. Znam, rekao je Einstein, ali ove godine odgovori nisu isti!… (dalje).

Debosnizacija Libana?

Ako od prosječnog pripadnika bosanskohercegovačke komentatorske kaste naručite osvrt na zbivanja u šumi, vrlo je vjerovatno da će ovaj pisati o padu pojedinih stabala, ali da se neće zadržavati na jednoj važnijoj činjenici – naime, da šuma raste. To je donekle i shvatljivo: lom i tresak su opisivi »događaji« smješteni u vremenu i prostoru, i o kojima se može izvještavati, dok promjene primjetne samo u dugom trajanju nemaju u sebi ništa atraktivno, a pogotovu senzacionalno… (dalje).

Žrtvovanje žrtve

Nikad nijedan balkanski političar nije bio u izglednijoj prilici da dobije Nobelovu nagradu za mir nego što je danas, potencijalno, Aleksandar Vučić… (dalje).

Dejtonska BiH u 622 riječi

Kako je to više puta isticao lord Jeremy Ashdown, bivši Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu, Dejtonski mirovni ugovor, čiju dvadesetu godišnjicu potpisivanja obilježavamo 14. decembra 2015, imao je glavni i neposredni cilj da zaustavi rat, i u tome je u potpunosti uspio, ali se njegov Aneks IV, poznat kao Dejtonski ustav, pokazao kao najveća smetnja u izgradnji ustavne demokratske države… (dalje).

Pleho, Srbine, balije su uz tebe

1. jula 1992, u ratnom Sarajevu, objavio sam u Oslobođenju tekst s naslovom “Što se više mijenja, to je više isto”, u kome sam analizirao Plat­formu za djelovanje Predsjed­ništva Bosne i Hercegovine u ratnim uslovima predstavljenu javnosti nekoliko dana ranije. Ne dovodeći u pitanje dobre namjere članova Predsjedništva RBiH, prigovorio sam im “istočni grijeh bosanskohercegovačke politike” — neshvatanje nacionalnog pitanja… (dalje).

Amerikanci otkrili Ameriku

Sasvim dobro mogu da zamislim inženjera koji je, polazeći iz nekog neobjašnjivog razloga od »aksioma« da je dva i dva sedam, napravio statički proračun za svoju građevinu… (dalje).

Početna