Dobro jutro, Kolumbo!
Uopštena razmatranja o identitetu i opasnostima koje »borba za priznanje« može predstavljati za humanistički univerzalizam na kojem se izgrađuju moderne liberalne demokratije moramo sada suziti na problemski kompleks koji nas zanima, a to je bošnjaštvo kao projekt započet 1993, u kojem identitet i tradicija igraju ključnu ulogu. Taj projekt, sada to već možemo reći, ima tri faze… (dalje).
Ove godine, Bosna
Mnogi stavovi iz Islamske deklaracije Alije Izetbegovića, napisane 1970, mogu poslužiti kao polazišta za niz različitih argumentacija u različitim društvenim naukama. Na te argumentacije ne utječe opšta ocjena koju povremeno ponavljam, naime da je prava šteta što su komunističke vlasti kriminalizirale Izetbegovićev spis: »paranoja jugoslavenske partijske države učinila <je> da ovaj tekst izbjegne zaboravu koji zaslužuje, i koji prekriva desetine sličnih utopijskih nacrta što su ih muslimani širom svijeta, prestravljeni srazom islamskih društava s modernošću, sastavljali od polovine 19. stoljeća… (dalje).
Habent sua fata libelli
Latinska rečenica izabrana za naslov ovog teksta, »Knjige imaju svoju sudbinu«, pripada opštekulturnom nasljeđu zapadnog civilizacijskog kruga, i onaj ko je navodi obično želi da naglasi kako se (ne)uspjeh nekog djela ne može predvidjeti (»Nikad ne znaš šta se može dogoditi s nekom knjigom!«). To rašireno shvatanje, međutim, svjedoči i da rečenom nasljeđu podjednako pripadaju još i zablude i pogrešna tumačenja koja se provlače stoljećima i utječu, u većoj ili manjoj mjeri, na intelektualni život cijelih naraštaja… (dalje).
Sidranova pjesma »Uzevši kost i meso«
Godina je bila 1973, ljeto, a Gradska konferencija Saveza socijalističke omladine Sarajeva poslala je Darija Džamonju i mene na Tjentište, na svejugoslavensku manifestaciju »Mladost Sutjeske«, kao saradnike Spektra i književne nade (što će se u mom slučaju pokazati kao pogrešan odabir)… (dalje).
Intervju za Bljesak.info
Intervju koji slijedi dao sam novinarki Gloriji Lujanović za portal Bljesak.info. Ovdje ga prenosim bez uredničke opreme (uvoda, podnaslova, antrfilea itd.)… (dalje).
Intervju za StartBiH: »Baš me briga za težak život rudara«
U magazinu StartBiH od 29. aprila 2022. objavljen je intervju koji sam dao Dariju Novaliću. Ovdje ga prenosim bez fotografija, s redakcijskim naslovom i podnaslovima… (dalje).
Čovjek koji je Clintonu platio cappuccino
Kada su mu otkrili živinu, Cano Lakomica nije osjetio nikakav strah, već prije olakšanje, što je i njega iznenadilo. To je, dakle, bio kraj svih stvari – najniža tačka njegovog prolaska ovim svijetom. Ovim jedinim svijetom, osjetio je potrebu da sam sebi naglasi, jer u neke druge svjetove, druge živote i priče o dženetu jedva da je vjerovao i u podgoričkom mektebu prije onog rata, a kamoli danas, poslije džehenema (dalje).
Djevojtchica i njena matchka
Kada se negdje krajem osamdesetih već dalo naslutiti da se zbiva nešto neviđeno, što nikako neće izići na dobro, počeo je Mujo Kalezić da se pita kada je prvi puta bilo moguće pouzdano znati da se Jugoslavija mora raspasti uz velik prasak (dalje).
Šta zamjeram Predragu Kojoviću
Gornji je naslov, naravno, svojevrsna prevara, ono što se na engleskom zove a hook a na francuskom l’accroche. Računam, naime, da će mnogi čitalac pohitati da zbog takvog naslova, i nakon početnog šoka, otvori tekst i vidi šta jedan lojalan član Naše stranke zamjera predsjedniku koga je dosad bezuslovno podržavao u svim okolnostima, a to je već pola posla: velika je vjerovatnoća da će taj čitalac do kraja pročitati ovaj napis u kome ja Predragu Kojoviću zapravo ne zamjeram ništa, ili veoma malo… (dalje).
Imenjak
Cijeli mjesec oktobar 2018. bio je, u Kotlini, obilježen izostankom jednog događaja. Dok je užasnuti Svijet brujao o državnom zločinu koji su počinile vlasti Saudijske Arabije, čiji su izvršioci u saudijskom konzulatu u Istanbulu ubili i raskomadali novinara Džemala Hašukdžija, bosanskohercegovački muslimani nisu se okupili pred ambasadom ove kraljevine da izraze prosvjed zbog tog gnusnog čina… (dalje).
Antiamerikanizam
Početkom 1980-ih godina u nekim zemljama zapadne Evrope nastao je širok građanski pokret za jednostrano nuklearno razoružanje, koji se naročito zalagao za povlačenje američkih nuklearnih raketa srednjeg dometa iz Velike Britanije… (dalje).
Intervju za XXZ Magazin
Autoriziran tekst intervjua koji sam 2016. godine, nakon izlaska Kritike bosanskog uma, dao Bojanu Tončiću za portal XXZ Magazin… (dalje).
Intervju za Prometej: »Jednoumlje je smetalo samo dok je bilo komunističko«
Prometej.ba: U svojoj Kritici bosanskog uma bavite se kolektivnim predodžbama bosanskih Muslimana / Bošnjaka. Postoji li poseban razlog zbog kojeg ste knjigu nazvali kritikom bosanskog, a ne bošnjačkog uma?
Tarik Haverić: Razlog je moje osjećanje da taj »ogled o jednom historijski fiksiranom mentalitetu« zapravo ne govori samo o samorazumijevanju bosanskog muslimanskog subjekta, tj. o Bošnjacima (iako je o njima uglavnom riječ)… (dalje).
Pohvala suzdržanosti
Pamćenje je varavo, i možda mi se samo čini, ali je Fikret Karčić otkad ga znam – dakle, više od četrdeset godina – prilazio proizvodima ljudskog duha jednako kao i danas, bez neumjerenog oduševljenja za stvari koje je odobravao i bez ostrašćenih osuda stvari koje nije odobravao… (dalje).
Dakle: Šarčević
U razgovoru i izravnom obraćanju, oslovljavanje ne predstavlja problem — autor povodom čijeg smo se djela danas okupili za mene i za moju generaciju uvijek je bio, i ostaje, »gospodin profesor«. No kada o njegovom djelu govorimo u trećem licu, čak i u njegovom prisustvu, prihvatanjem te prakse nanosimo mu, na neki način, nepravdu… (dalje).
Sedamdeset godina Daniela Bučana
Sasvim je neprilično, i čak na granici dobrog ukusa, kada autor pozvan da pozdravi nekog slavljenika iskoristi priliku da govori (i) o sebi. Ipak, u ovom slučaju — kada obilježavamo sedamdesetu godišnjicu rođenja Daniela Bučana — ja to ne mogu izbjeći. Jer, meni se ovo događa već drugi puta, u istom prostoru i u prisustvu istih ljudi… (dalje).
Banjalučki arzuhal
Godine 1976. objavio je 25-godišnji francuski politolog i historičar Emmanuel Todd ogled Konačan pad, u kojem je najavio »dekompoziciju sovjetske sfere«. Do svojih zaključaka došao je na osnovu mnoštva raznorodnih podataka, ne analizirajući sovjetske (lažirane) statistike već tendencije u jednom dužem razdoblju (npr. porast stope samoubistava, smrtnosti dojenčadi itd.), rekonstruirajući raspoloženje stanovništva na osnovu djelâ sovjetske naučne fantastike koja uglavnom nisu bila cenzurirana i naslućujući potpunu dezorganizaciju aparata planske privrede na osnovu bizarnih činjenica kao što je isporuka, sa Istoka, cijelog tovara desnih cipela…(dalje).
Tarik Haverić 